HNB se jučer pohvalio kako je lansirao novu mobilnu aplikaciju, koja uz informiranje građana o euru nudi i funkciju preračunavanja kuna i eura. Dakle, kalkulator s fiksnim valutnim tečajem. Aplikacija je plaćena 275.000 kuna.

Hrvatska narodna banka izumila je kalkulator! Naime, iz Narodne banke pohvalili su se kako su lansirali mobilnu aplikaciju za preračunavanje kuna u eure i obrnuto, što znači da joj je osnovna funkcija da neki broj podijeli ili pomnoži sa 7,53450.

Aplikacija nazvana euroHR izrađena je u sklopu informativne kampanje za zamjenu hrvatske kune eurom koju provode Vlada RH i Hrvatska narodna banka uz sufinanciranje Europske unije.

Praktički istu takvu aplikaciju za preračunavanje eura i kuna, izuzev ušminkanog dizajna, napravili su i klinci iz STEM radionice u Pazinu, koju vodi nastavnik Ivan Guštin. Prema objavi u Facebook grupi Pazin IT, klinci u grupi, čija dob se kreće od trećeg osnovne do trećeg razreda srednje škole, isprogramirali su aplikaciju u Scratchu na AppInventor.mit.edu, a stariji u Pythonu. Neki su za to vrijeme radili s Arduinom, jer im je ovo bilo prejednostavno.

Informativna kampanja ‘teška’ 27 milijuna kuna

Na upit Telegrama, uz mobilnu aplikaciju, HNB je naručio i 60.000 konvertora, odnosno kalkulatora s fiksnim tečajem, za 831 tisuću kuna (s PDV-om), a naručili su i 10.000 papirnatih blokova s najčešćim iznosima koji se preračunavaju. Kalkulatori, fizički i digitalni, kao i blokić, dio su velike informativne kampanje kojoj je cilj educirati građane o zamjeni kuna u eure, čiji budžet iznosi 27 milijuna kuna. Europska komisija refundirat će pola tog iznosa, a kampanja je, kažu iz HNB-a, plaćena oko jedan euro po stanovniku.

Budžet je podijeljen u šest grupa, a jedna je izrada promidžbene kampanje predviđene vrijednosti od 6,8 milijuna kuna, dok je za usluge strategije oglašavanja u medijima, planiranja i zakupa medijskog prostora potrošeno 14,5 milijuna kuna. Usluge vođenja odnosa s javnostima i organizacije javnih događanja vrijedne su 1,55 milijuna kuna.

“Usluge organizacije i vođenja pozivnog centra planirane su u vrijednosti 800 tisuća kuna, a usluge organizacije i provođenja istraživanja javnog mnijenja 400 tisuća kuna. Posljednja grupa odnosi se na realizaciju putujuće izložbe Euro na kotačima čiji se trošak procjenjuje na 3,23 milijuna kuna. Planirani iznos cijele kampanje određen je prema iskustvima drugih država članica i pravilima Europske komisije te iznosi okvirno jedan euro po stanovniku”, rekli su iz HNB-a za Telegram.

Tko su dobavljači usluga?

Što se tiče samih ugovora s dobavljačima, najveći udio (14,5 milijuna kuna) pripao je Real grupi d.o.o., za “Usluge strategije oglašavanja u medijima, planiranja i zakupa medijskog prostora”. Promidžbenu kampanju izradila je zajednica ponuditelja trotočka d.o.o. za trgovinu i usluge, SM Studio Marketing Komunikacije d.o.o. za promidžbu i ispitivanje tržišta i Printshop d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i poslovne usluge, a njihov zajednički ugovor vrijedi 3.994.007 kuna.

Tvrtka Abeceda komunikacije d.o.o. dobila je 740 tisuća kuna za “Usluge vođenja odnosa s javnostima i organizacije javnih događanja”, dok je Hrvatskom Telekomu plaćeno 785.100 kuna za “Usluge organizacije i vođenja pozivnog centra”. Usluge organizacije i provođenja istraživanja javnog mnijenja vršila je tvrtka Ipsos istraživanje tržišta, medija i javnog mnijenja d.o.o. za 294 tisuće kuna, a na kraju se za putujuću izložbu Euro na kotačima zajedničkim ponuditeljima trotočka d.o.o. za trgovinu i usluge i Super Truper Mix d.o.o. za promidžbu i usluge platilo 3.183.200 kuna.

Što kažu građani?

U jednoj grupi na Facebooku se razvila čitava rasprava o tome da li je trošak izrade aplikacije opravdan ili nije. Pogledajte neke od komentara:

Ostalo nam je još puno neodgovorenih pitanja poput:

Da li su ovo zadnji trzaji izvlačenja novaca iz neke državne institucije poput HNB-a pred ulazak u euro?

Da li je ovo već postao modus operandi kada je i ministar zdravstva Vili Beroš svojem prijatelju fotografu platio čak 2,75 milijuna kuna za aplikaciju "Cijepi se"?

Koja će biti svrha HNB-a nakon ulaska u euro ako joj je do sada zadaća bila stabilizacija valute (kune koja odlazi u povijest)?

Hoće li MMF preuzeti posao HNB-a jer praktički Republika Hrvatska gubi svoju nacionalnu valutu od utemeljenja države i tako postaje još manje samostalna i neovisna?